Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


beta
 
HomeLatest imagesTražiRegistracijaLogin

 

 Nešto o mišićnoj masi

Go down 
AutorPoruka
FANTOM

FANTOM


Broj komentara : 62
Join date : 2008-03-18
Mjesto : sarajevo

Nešto o mišićnoj masi Empty
KomentarNaslov komentara: Nešto o mišićnoj masi   Nešto o mišićnoj masi Icon_minitimeTue Mar 18, 2008 9:24 pm

BEZ MIŠIČNE MASE NEMA SNAGE I BRZINE


Jaci misici su jedino - veci misici - rekao je dr Marc Prevost, urednik poznatog americkog casopisa "Journal of Performance Enchancement". Nezamislivo je ocekivati porast misicne mase bez dovoljno kvalitetnih proteina. Isto tako, sasvim je normalno ocekivati da je upravo protein glavni "igrac" u repariranju ostecenih misicnih stanica i tkiva!

Tradicionalni bolovi koji se javljaju kod vecine sportista dan nakon intenzivnog treninga upravo poticu od pokidanih misicnih vlakana, sitnih krvarenja i drugih mikroskopskih ostecenja. Za saniranje takvog (bolnog) stanja treba vremena i dovoljno "gradjevinskog" materijala. Proteini se sastoje naravno od aminokiselina koji cirkulisu kroz krv; zelim reci da njihov "pull" uvek mora biti popunjen, a to direktno zavisi od onoga sta jedete ili naknadno dodajete svojoj ishrani.

Vrhunski sportisti po pravilu ne mogu standardnom ishranom uneti u organizam dovoljno kvalitetnih proteina. Zasto? Stalno su u pokretu i ne mogu stalno brinuti o tome kakav su odrezak pojeli i kako ga je neko pripremio! O nekom kombinovanju pojedinih vrsta proteina da i ne govorimo !

Proteini trebaju kod vrhunskih sportista sudelovati sa 12-15% u ukupnom kalorijskojskom odnosu. Njihova temeljna funkcija sastoji se u sledecem:


- cine gradju enzima a bez enzima nema nikakve aktivnosti,
- cine gradju hormona a hormoni diriguju sve telesne funkcije
- cine gradju krvne boje hemoglobina, a ovaj nosi dragoceni kiseonik,
- cine gradju misicnih stanica, sto omogucuje kontrakciju misicnih vlakana
- cine gradju antitela bez kojih nema odgovarajuce razine imuniteta
- izvor energije kada nema drugih energenata

Imajuci u vidu sve sto smo nabrojali, nije potrebno naglasavati kolika im je vaznost ! Zato bolje imati malo proteina u visku nego puno u manjku! Kazem malo jer puno moze imati za posledicu dehidraciju, porast izlucivanja kalcijuma s tim moguce ostecenje bubrega i jetre. Potrebe u proteinima zavise od unosa energije, unosua ugljikohidrata, od vrste, frekvencije i duzine aktivnosti kojom se sportista bavi, zatim o stepenu utreniranosti i ambijetalnoj temperaturi.

Sve pocinje od izbora proteinskih preparata; koncentrati proteina mleka, surutke, jaja, soje i nekih drugih namirnica svakodnevno se nalaze u torbama vrhunskih sportista, narocito body buildera! Oni strpljivo "miksuju" praskove u plasticnim posudicama (bidonima) i gutaju prijatne ili neprijatne tecnosti. Slatkasti ukus i arome vanile, karamela ili jagoda, cesto ne mogu sasvim sakriti peskovitu konzistenciju napitaka. Postavlja se pitanje - zasto? Oni veruju da izgradnje misicnog tkiva (misicne mase) nema bez kvalitetnog "gradjevinskog materijala" koji se redovnom ishranom po pravilu ne moze dobiti a to su proteini. Treba ih dakle dodati i tu su u pravu, ali naravno, u tim nastojanjima moze se i preterati !

Buduci da se proteini sastoje od esencijalnih i onih ostalih aminokiselina, jasno je da se njihov kvalitet meri prema sadrzaju pojedine esencijalne aminokiseline. Preko 50% suve telesne tezine otpada na proteine; hemoglobin koji cirkulise telom zajedno s kiseonikom je protein, hormoni su proteini, enzimi su opet proteini. Hocu reci u mastima se moze pogresiti i s ugljikohidratima takodje, ali zelite li rezultate, proteini su na prvom mestu! Evo jednog zanimljivog podatka; tehnika radioizotopa omogucila je utvrditi cinjenicu da se preko 98% telesnih molekula obnovi svake godine! U tom procesu bez "cigle" nema zida, bez zida nema kuce! Ko bolje poznaje suplemente na bazi proteina i aminokiselina, ima ce bolje rezultate!

Takmicari u sportovima izdrzljivosti dobro znaju kako se koriste proteini i kako povecati sintezu misicnih proteina. Pogledajmo sledeci primer; zdravim muskarcima i zenama dat je proteinski napitak (shake) koji je sadrzao 35 grama secera i 13,4 grama esencijalnih aminokiselina (histidina, leucina, metionina, izoleucina, fenilalanina, treonina i valina. Oko 30 minuta nakon konzumiranja insulin je reagovaoi njegova koncentracija u plazmi dramaticno je skocila. Za desetak minuta ravnoteza kiseonika se promjenila iz negativnog u pozitivni status, indicirajuci tako sintezu u misicima. Anabolicki ucinak tog "shake-a" postao je vise nego evidentan. One druge (neesencijalne) aminokiseline nisu bile ukljucene u suplement jer se normalno sintenzuju u organizmu. Dakle, esencijalne aminokiseline moraju stalno biti na raspolaganju. Obzirom da se sportistii (zavisno od navika) svakako hrane, jasno je da jedino suplement moze zadovoljiti optimalne potrebe.

Kod izbora proteinskih suplemenata treba imati u vidu veliku razliku u njihovom bioloskom kvaltetu koji se meri prema sadrzaju esencijalnih aminokiselina. Na prvom mestu je protein sururke (BV 104), celo jaje (BV 100), belance jajeta (BV 88), govedina (BV 80), kazeinat (BV 77) soja (BV 70) i grasak (BV 49). Za potrebe sportista zanimljivi su samo proteinski koncentrati (80-90% cistih proteina). Postoje i druge (fine) razlike kao primer, protein surutke pored visoke BV sadrzi 20-25% aminokiselina razgranatih lanaca i imunoglobuline (antitela) koji su aktivni u borbi protiv infekcija. Svaka stvar pa i protein surutke ima slabih strana; u spektru nedostaju 2 uslovne esencijalne aminookiseline i to glutamin i arginin. One se lako mogu kompenzovati na nacin da se proteinski koncentrati miksuju recimo s kazeinatom koji sadrzi dovoljno ovih aminokiselina..

Ono sto organizam treba u gotovom stanju jeste kiseonik kako bi mogao sintenzovati sopstvene proteine. A kiseonik se ne moze dobiti ni iz masti ni iz ugljikohidrata tj mora se stalno unositi. Zahvaljujuci enzimima (proteinaze) uneseni proteini se razlazu na aminokiseline, a onda se obavlja selektivna resinteza. Kod visoko opterecenih sportista taj proces stalno je prisutan a "gradjevinski materijal" mora biti na skladistu. Pokazalo se da uvek bolje deluje kombinacija proteinskog koncentrata i jednog od ugljikohidrata (glukozni polimeri, dekstrinmaltoza).

Postoje razliciti pristupi i misljenja o doziranju proteina (primer, preporuka na bazi ispitivanja starog 40 godina) kaze 0,8 grama/kg telesne mase). Merodavna je preporuka dr Petera Lemana s Kent State University koja iznosi za sportiste izdrzljivosti 1,2-1,4 grama/kg telesne mase, a za sportiste snage on preporucuje 1,4 -1,8 grama/kg telesne mase. Valja reci da ima i velik broj pristalica doze od 2 grama/kg telesne mase. Oni naime objasnjavaju da se stvarni sadrzaj iskoristljivih proteina iz namirnica pa i gotovih preparata pogresno procenjuje tj. da se uvek preteruje i da je bolje "malo vise nego malo manje"! A gresi se i kod ocene bioloske vrednosti proteina; postoji tendencija da se ide na one losije vrednosti (zbog manje cene). Ako se na primer proteinu surutke (WPC) doda protein soje, njegova bioloska vrednost se rapidno rusi!

Uobicajene doze proteinskih koncentrata u pravilu nemaju sporednih ucinaka koji bi dovodili u pitanje zdravlje sportista. Pa ipak da spomenemo jedan problem - amonijak! Razgradnja proteina se odvija preko amino kiselina u ugljen-dioksid i vodu plus - amonijak. Dok mehanizam zastite postoji amonijak se pretvara u urin i odlazi mokracom napolje. Ali, ako se s proteinima preteruje, ostaje visak amonijaka u telu i deluje - toksicno!
Na vrh Go down
 
Nešto o mišićnoj masi
Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
 :: Lifestyle :: Teretana&Fitnes-
Idi na: